Šta je vrhovna revizijska institucija?

Statut Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) definira vrhovnu revizijsku instituciju kao javno tijelo države ili nadnacionalne organizacije koje, bez obzira na naziv, konstituciju ili ustroj, vrši, temeljem zakona ili druge formalne radnje države ili nadnacionalne organizacije, najvišu funkciju javne revizije te države ili nadnacionalne organizacije na neovisan način, sa ili bez pravosudne nadležnosti.

Koje su nadležnosti Ureda za reviziju institucija BiH?

Ured za reviziju institucija BiH je utemeljen Zakonom o reviziji institucija BiH i nadležan je da provodi reviziju u trenutno 74 institucije BiH.

Nadležnost Ureda za reviziju obuhvata, u skladu s odredbama ovog Zakona, sve javne institucije BiH, uključujući: 

Parlamentarnu skupštinu BiH, Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH i proračunske institucije na razini BiH,  vanproračunska sredstva koja mogu biti predviđena Zakonom, sredstva koja su kao zajam ili grant za BiH međunarodna tijela i organizacije osigurali nekoj instituciji ili projektu na razini BiH, sredstva osigurana iz Proračuna bilo kojoj drugoj instituciji, organizaciji ili tijelu, kompaniju u kojoj država ima vlasnički udio od 50% plus jednu dionicu ili više.  Revizija uključuje i sve financijske, administrativne i druge aktivnosti, programe i projekte kojima upravlja jedna ili više institucija i tijela BiH, uključujući procesuiranje i prihode od prodaje imovine, privatizacija i koncesija. 

Reviziju institucija na entitetskim razinama provode uredi za reviziju utemeljeni entitetskim zakonima o reviziji.

Šta obuhvata vanjska revizija institucija BiH?

Ured za reviziju institucija BiH reviziju proračunskih korisnika na razini institucija BiH obavlja provođenjem dvije vrste revizija:

1. Financijska revizija koja podrazumijeva:

• reviziju financijskih izvješća i pripadajućih računa institucija, s ciljem procjene jesu li financijska izvješća pouzdana i odražavaju li bilance u cijelosti rezultate izvršenja Proračuna, i
• reviziju usklađenosti, tj. procjenu primjenjuju li rukovoditelji institucija BiH zakone i propise, koriste sredstva za odgovarajuće namjene, ocjenu financijskog upravljanja, funkciju unutarnje revizije i sustava unutarnjih kontrola. 

1. Revizija učinka koja podrazumijeva:

• pregled ili ispitivanje određenog aspekta poslovanja cijele ili dijela institucije, programa ili aktivnosti, u pogledu ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti s kojim ta institucija koristi svoje resurse.

Šta je revizorsko mišljenje?

Revizor izražava mišljenje nakon izvršenog procesa financijske revizije. Mišljenje u financijskoj reviziji se daje u dva dijela: mišljenje o financijskim izvješćima i mišljenje o usklađenosti. Mišljenje o financijskim izvješćima je uvjerenje revizora o usklađenosti financijskih izvješća sa računovodstvenim standardima, dok je mišljenje o usklađenosti uvjerenje o tome jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije subjekta revizije provedene u skladu s relevantnim zakonima i drugim propisima.

Više o vrstama revizorskog mišljenja možete pronaći u Vodiču za građane.

Daje li se mišljenje u reviziji učinka?

Ne. Revizija učinka rezultira zaključcima koji predstavljaju ocjenu revizora stanja oblasti ili procesa koji je bio predmet revizije, u odnosu na postavljene kriterije.

Šta se dešava s izvješćima o reviziji nakon što budu objavljeni?

Izvješća o provedenim financijskim revizijama se dostavljaju subjektima revizije, tj. institucijama BiH na koje se odnose, Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH, Predsjedništvu BiH i Ministarstvu financija i trezora BiH.

Revidirana institucija dužna je poslati odgovor Uredu za reviziju i Ministarstvu financija i trezora BiH u roku od 60 dana od prijema revizorskog izvješća, u kojem se navode radnje koje je poduzela ta institucija radi prevazilaženja slabosti, neregularnosti i prekršaja koji su identificirani u revizorskom izvješću. 

Parlament može, na osnovu nalaza i preporuka iz godišnjeg izvješća o reviziji i/ili godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna, smanjiti proračun jedne ili više proračunskih institucija ili poduzeti druge odgovarajuće korektivne radnje. 

Izvješća o revizijama učinka dostavljaju se subjektu revizije i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Sva izvješća o reviziji predmet su razmatranja na sjednicama oba doma Parlamentarne skupštine BiH i nadležnih parlamentarnih povjerenstava. Vijeće ministara BiH na svojim sjednicama također razmatra izvješća o provedenim revizijama.

Na koji način revizija doprinosi unaprjeđenju stanja u javnoj upravi?

Revizori na osnovu prikupljenih dokaza u procesu revizije u izvješćima o reviziji navode nalaze revizije koji predstavljaju odstupanja od zadanih kriterija. Revizori, s ciljem unaprjeđenja stanja ili otklanjanja nepravilnosti, upućuju preporuke institucijama, ali nemaju pravo da kažnjavaju ukoliko se te preporuke ne realiziraju. To je zadatak drugih institucija kao što su parlamenti, sudovi i sl. Izvješća o revizijama su javna tako da mogu biti temelj za inicijative kako od strane nadležnih organa tako i javnosti. 

Traže li revizori prijevaru i korupciju?

Javnost pretpostavlja da se prevara i korupcija na jednostavan način otkriva kroz obavljanje financijske revizije. U fokusu revizije je uspostavljanje sustava unutarnjih kontrola i transparentnost rada institucija koji sprječavaju da se pojave nepravilnosti, prijevara i korupcija. Revizija se po zakonu radi u svim institucijama, bez obzira na to ima li moguće prijevare ili ne. Međutim, revizori mogu otkriti moguću prijevaru tijekom revizije i o tome će obavijestiti institucije zadužene za istraživanje prijevare. Stoga je revizija dobar mehanizam za sprječavanje pojave prijevare ili korupcije.

Provjeravaju li revizori svaku transakciju?

Ne. Revizora nema toliko da bi se provjerila svaka transakcija koju institucije naprave. Revizori provjeravaju značajnije i rizičnije transakcije i ne mogu sa 100% sigurnošću reći da je u instituciji sve ispravno urađeno u tijeku godine. Takve revizije bi bile preskupe i dugo bi trajale. Zato revizori daju tzv. razumno uvjerenje kojim ukazuju kako predmet revizije u svakome bitnom pogledu jest ili nije u skladu s utvrđenim kriterijima. Iako revizori ne mogu provjeriti svaki događaj ili transakciju u nekoj instituciji, oni razumiju sustave poslovanja u institucijama vrlo dobro jer su u ovim institucijama BiH prisutni svake godine. Pažnju usmjeravaju na rizičnije i značajnije događaje i transakcije, pogotovo na pojave kod kojih uoče nepravilnosti ili nedostatke. Revizori u izvješćima pišu i o pitanjima kod kojih nisu uočene nepravilnosti, ali su bitne zbog informiranja javnosti, s obzirom na to da se radi o uporabi javnog novca.

Gdje se objavljuju izvješća o provedenim revizijama?

Sva izvješća o provedenim revizijama, osim onih koje sadrže povjerljive informacije, objavljuju se na internetskoj stranici Ureda za reviziju: www.revizija.gov.ba.

Na koji način javnost/pojedinac/institucija mogu obavijestiti Ured za reviziju o uočenim nepravilnostima ili  dostaviti informacije, upite i sugestije?

Informacije, upite i sugestije javnost Uredu za reviziju može dostaviti putem kontakt forme dostupne na internetskoj stranici Ureda za reviziju, kao i putem emaila: saibih@revizija.gov.ba.

Organizacije civilnog društva, nevladine organizacije i udruženja, kao i druge zainteresirane organizacije i osobe iz BiH mogu Uredu za reviziju dostaviti prijedloge tema za reviziju učinka putem javnog poziva koji Ured za reviziju objavljuje na svojoj internetskoj stranici.