Šta je vrhovna revizijska institucija?

Statut Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) definiše vrhovnu revizijsku instituciju kao javno tijelo države ili nadnacionalne organizacije koje, bez obzira na naziv, konstituciju ili organizaciju, vrši, na osnovu zakona ili druge formalne radnje države ili nadnacionalne organizacije, najvišu funkciju javne revizije te države ili nadnacionalne organizacije na nezavisan način, sa ili bez pravosudne nadležnosti.

Koje su nadležnosti Ureda za reviziju institucija BiH?

Ured za reviziju institucija BiH je osnovan Zakonom o reviziji institucija BiH i nadležan je da provodi reviziju u trenutno 74 institucije BiH.

Nadležnost Ureda za reviziju obuhvata, u skladu s odredbama ovog Zakona, sve javne institucije BiH, uključujući: 

Parlamentarnu skupštinu BiH, Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH i budžetske institucije na nivou BiH,  vanbudžetska sredstva koja mogu biti predviđena Zakonom, sredstva koja su kao zajam ili grant za BiH međunarodna tijela i organizacije osigurali nekoj instituciji ili projektu na nivou BiH, sredstva osigurana iz Budžeta bilo kojoj drugoj instituciji, organizaciji ili tijelu, kompaniju u kojoj država ima vlasnički udio od 50% plus jednu dionicu ili više.  Revizija uključuje i sve finansijske, administrativne i druge aktivnosti, programe i projekte kojima upravlja jedna ili više institucija i tijela BiH, uključujući procesuiranje i prihode od prodaje imovine, privatizacija i koncesija. 

Reviziju institucija na entitetskim nivoima provode uredi za reviziju osnovani entitetskim zakonima o reviziji.

Šta obuhvata vanjska revizija institucija BiH?

Ured za reviziju institucija BiH reviziju budžetskih korisnika na nivou institucija BiH obavlja provođenjem dvije vrste revizija:

1. Finansijska revizija koja podrazumijeva:

• reviziju finansijskih izvještaja i pripadajućih računa institucija, s ciljem procjene da li su finansijski izvještaji pouzdani i da li bilansi u potpunosti odražavaju rezultate izvršenja Budžeta, i
• reviziju usklađenosti, tj. procjenu da li rukovodioci institucija BiH primjenjuju zakone i propise, koriste sredstva za odgovarajuće namjene, ocjenu finansijskog upravljanja, funkciju interne revizije i sistema internih kontrola. 

1. Revizija učinka koja podrazumijeva:

• pregled ili ispitivanje određenog aspekta poslovanja cijele ili dijela institucije, programa ili aktivnosti, u pogledu ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti s kojim ta institucija koristi svoje resurse.

Šta je revizorsko mišljenje?

Revizor izražava mišljenje nakon izvršenog procesa finansijske revizije. Mišljenje u finansijskoj reviziji se daje u dva dijela: mišljenje o finansijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti. Mišljenje o finansijskim izvještajima je uvjerenje revizora o usklađenosti finansijskih izvještaja sa računovodstvenim standardima, dok je mišljenje o usklađenosti uvjerenje o tome da li su aktivnosti, finansijske transakcije i informacije subjekta revizije provedene u skladu s relevantnim zakonima i drugim propisima.

Više o vrstama revizorskog mišljenja možete pronaći u Vodiču za građane.

Da li se daje mišljenje u reviziji učinka?

Ne. Revizija učinka rezultira zaključcima koji predstavljaju ocjenu revizora stanja oblasti ili procesa koji je bio predmet revizije, u odnosu na postavljene kriterije.

Šta se dešava s izvještajima o reviziji nakon što budu objavljeni?

Izvještaji o provedenim finansijskim revizijama se dostavljaju subjektima revizije, tj. institucijama BiH na koje se odnose, Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH, Predsjedništvu BiH i Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Revidirana institucija dužna je poslati odgovor Uredu za reviziju i Ministarstvu finansija i trezora BiH u roku od 60 dana od prijema revizorskog izvještaja, u kojem se navode radnje koje je preduzela ta institucija radi prevazilaženja slabosti, neregularnosti i prekršaja koji su identificirani u revizorskom izvještaju. 

Parlament može, na osnovu nalaza i preporuka iz godišnjeg izvještaja o reviziji i/ili godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta, smanjiti budžet jedne ili više budžetskih institucija ili preduzeti druge odgovarajuće korektivne radnje. 

Izvještaji o revizijama učinka dostavljaju se subjektu revizije i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Svi izvještaji o reviziji predmet su razmatranja na sjednicama oba doma Parlamentarne skupštine BiH i nadležnih parlamentarnih komisija. Vijeće ministara BiH na svojim sjednicama također razmatra izvještaje o provedenim revizijama.

Na koji način revizija doprinosi unaprjeđenju stanja u javnoj upravi?

Revizori na osnovu prikupljenih dokaza u procesu revizije u izvještajima o reviziji navode nalaze revizije koji predstavljaju odstupanja od zadanih kriterija. Revizori, s ciljem unaprjeđenja stanja ili otklanjanja nepravilnosti, upućuju preporuke institucijama, ali nemaju pravo da kažnjavaju ukoliko se te preporuke ne realizuju. To je zadatak drugih institucija kao što su parlamenti, sudovi i sl. Izvještaji o revizijama su javni tako da mogu biti osnova za inicijative kako od strane nadležnih organa tako i javnosti. 

Traže li revizori prevaru i korupciju?

Javnost pretpostavlja da se prevara i korupcija na jednostavan način otkriva kroz obavljanje finansijske revizije. U fokusu revizije je uspostavljanje sistema internih kontrola i transparentnost rada institucija koji sprječavaju da se pojave nepravilnosti, prevara i korupcija. Revizija se po zakonu radi u svim institucijama, bez obzira na to ima li moguće prevare ili ne. Međutim, revizori mogu otkriti moguću prevaru tokom revizije i o tome će obavijestiti institucije zadužene za istraživanje prevare. Stoga je revizija dobar mehanizam za sprječavanje pojave prevare ili korupcije.

Provjeravaju li revizori svaku transakciju?

Ne. Revizora nema toliko da bi se provjerila svaka transakcija koju institucije naprave. Revizori provjeravaju značajnije i rizičnije transakcije i ne mogu sa 100% sigurnošću reći da je u instituciji sve ispravno urađeno u toku godine. Takve revizije bi bile preskupe i dugo bi trajale. Zato revizori daju tzv. razumno uvjerenje kojim ukazuju kako predmet revizije u svakome bitnom pogledu jest ili nije u skladu s utvrđenim kriterijima. Iako revizori ne mogu provjeriti svaki događaj ili transakciju u nekoj instituciji, oni razumiju sisteme poslovanja u institucijama vrlo dobro jer su u ovim institucijama BiH prisutni svake godine. Pažnju usmjeravaju na rizičnije i značajnije događaje i transakcije, pogotovo na pojave kod kojih uoče nepravilnosti ili nedostatke. Revizori u izvještajima pišu i o pitanjima kod kojih nisu uočene nepravilnosti, ali su bitne zbog informisanja javnosti, s obzirom na to da se radi o upotrebi javnog novca.

Gdje se objavljuju izvještaji o provedenim revizijama?

Svi izvještaji o provedenim revizijama, osim onih koje sadrže povjerljive informacije, objavljuju se na web-stranici Ureda za reviziju: www.revizija.gov.ba.

Na koji način javnost/pojedinac/institucija mogu obavijestiti Ured za reviziju o uočenim nepravilnostima ili  dostaviti informacije, upite i sugestije?

Informacije, upite i sugestije javnost Uredu za reviziju može dostaviti putem kontakt forme dostupne na web-stranici Ureda za reviziju, kao i putem emaila: saibih@revizija.gov.ba.

Organizacije civilnog društva, nevladine organizacije i udruženja, kao i druge zainteresovane organizacije i lica iz BiH mogu Uredu za reviziju dostaviti prijedloge tema za reviziju učinka putem javnog poziva koji Ured za reviziju objavljuje na svojoj web-stranici.