Bosna i Hercegovina

Koordinacioni odbor institucija za reviziju

INTOSAI ETIČKI KODEKS
ZA REVIZORE U JAVNOM SEKTORU

travanj 2001. godine

Na temelju članka 29. Zakona o reviziji financijskog poslovanja institucija BiH (Službeni glasnik BiH, broj 17/99.), članka 19. Zakona o reviziji javnog sektora Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj 18/99.) i članka 14.Zakona o reviziji proračuna u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 48/99.) Koordinacioni odbor institucija za reviziju,objavljuje 

INTOSAI ETIČKI KODEKS
ZA REVIZORE U JAVNOM SEKTORU

Poglavlje 1: Uvod

Pojam, povijest i svrha Etičkog kodeksa

INTOSAI smatra jednim od svojih osnovnih zadataka donošenje internacionalnog Etičkog kodeksa za revizore u javnom sektoru.

Etički kodeks je opsežan dokument o vrijednostima i načelima kojima bi se trebali rukovoditi revizori u svom svakodnevnom radu. Neovisnost, ovlasti i odgovornosti revizora u javnom sektoru postavljaju pred Vrhovne revizijske institucije (u daljem tekstu: VIR) visoke etičke zahtjeve kao i pred kadrove koje upošljavaju ili angažiraju za revizioni rad. Etički kodeks za revizore u javnom sektoru bi trebao razmatrati i etičke zahtjeve za državne djelatnike općenito, a naročite zahtjeve za revizore, uključujući i profesionalne obaveze ovih drugih.

Uz smjernice Limske deklaracije o revizionim pravilima koja predstavlja njegov temelj, INTOSAI Etički kodeks treba promatrati kao neophodnu dopunu, koja učvršćuje INTOSAI revizijske standarde koje je objavila Komisija INTOSAI-a za revizijske standarde u mjesecu lipnju 1992. godine.

INTOSAI Etički kodeks je usmjeren na revizora kao pojedinca, na šefa VIR-a, izvršne djelatnike i sve pojedince koji rade za i u ime VIR-a koji su uključeni u ovaj rad. Medjutim, Etički kodeks ne treba tumačiti na način na koji bi on imao utjecaj na organizacionu strukturu Vir-a.

Zbog nacionalnih razlika u kulturi, jeziku i pravnim i društvenim sustavima, obveza svakog VIR-a je donošenje njegovog vlastitog Etičkog kodeksa koji najbolje odgovara njegovoj sredini. Ovi nacionalni Etički kodeksi trebaju pojasniti etničku koncepciju. Svrha ovog INTOSAI Etičkog kodeksa je stvaranje temelja za nacionalni Etički kodeks. Svaki VIR ima obvezu upoznavanja svih revizora sa vrijednostima i načelima sadržanim u nacionalnom Etičkom kodeksu, a koje treba slijediti.

Ponašanje revizora treba uvijek i u svim okolnostima biti besprijekorno. Svako odsustvo njihovog profesionalnog ponašanja ili bilo kakvo neodgovarajuće ponašanje u njihovom privatnom životu nepovoljno prikazuje poštenje revizora, VIR-a koje oni predstavljaju i kvalitetu i validnost njihovog revizionog rada, a isto tako može dovesti do stvaranja dvojbi u pouzdanost i kompetenciju samog VIR-a. Usvajanje i primjena Etičkog kodeksa za revizore u javnom sektoru podupire povjerenje u revizore i u njihov rad.

Od fundamentalne je važnosti da se na VIR gleda sa povjerenjem, pouzdanošću i kredibilitetom. Revizor ovo sam potiče usvajanjem i primjenjivanjem etičkih zahtjeva koncepcije koja je otjelotvorena u ključnim riječima poštenje, neovisnost i objektivnost, povjerljivost i kompetencija.

Povjerenje, pouzdanje i kredibilitet

Zakonodavne i/ili izvršne vlasti, javnost i pravni subjekt u kojem se vrši revizija imaju pravo očekivati da ponašanje i pristup VIR-a budu van svake dvojbe i vrijedni poštovanja i povjerenja.

Revizori se trebaju ponašati na način koji zagovara suradnju i dobre odnose izmedju revizora unutar profesije. Pomaganje vlastite profesije od strane članova iste kao i njihova medjusobna suradnja predstavljaju temeljne elemente profesionalnog kakraktera. Povjerenje i poštovanje koje revizor uživa u javnosti je uveliko rezultat zajedničkih dostignuća svih revizora, bivših i sadašnjih. Stoga je u interesu revizora, kao i u interesu javnosti da revizor suradjuje sa svojim kolegama na fer i ravnopravan način.

Zakonodavne i/ili izvršne vlasti, javnost i pravni subjekt u kojem se vrši revizija moraju biti u potpunosti uvjerene u pravičnost i nepristranost rada VIR-a. Stoga je bitno postojanje nacionalnog Etičkog kodeksa ili sličnog dokumenta kojim će se taj rad regulirati.

U svim dijelovima društva postoji potreba za vjerodostojnošću. Stoga je neophodno da se izvješća i mišljenja VIR-a smatraju potpuno točnim i pouzdanim od strane upućene treće strane.

Sav rad koji obavlja VIR mora biti podvrgnut testu završne i zakonodavne kontrole i javnoj prosudbi ispravnosti, kao i razmatranju prema nacionalnom Etičkom kodeksu.

Poglavlje 2: Poštenje

Poštenje je suštinska vrijednost Etičkog kodeksa. Dužnost je revizora pridržavati se visokih standarda ponašanja (npr. poštenja i iskrenosti) tijekom svog rada i u odnosima sa osobljem pravnih subjekata u kojima se vrši revizija. Da bi očuvali povjerenje javnosti, ponašanje revizora mora biti besprijekorno i takvo da se u njega ne može posumnjati.

Poštenje se može mjeriti u smislu onoga što je ispravno i pravično. Poštenje traži od revizora da se pridržavaju oblika i duha revizije i etičkih normi. Poštenje takodjer traži od revizora pridržavnje načela neovisnosti i objektivnosti, očuvanje besprijekornih standarda profesionalnog ponašanja pri odlučivanju, imajući na umu javne interese kao i primjenu apsolutnog poštenja u obavaljanju svog rada i prilikom korištenja sredstava VIR-a.

Poglavlje 3: Neovisnost, objektivnost i nepristranost

Za revizore je neophodna neovisnost u odnosu na pravne subjekte u kojima se vrši revizija i na ostale vanjske interesne grupe. To znači da se revizori trebaju ponašati na način koji uvećava, a ne smanjuje njihovu neovisnost.

Revizori ne trebaju težiti samo za neovisnošću prema pravnim subjektima u kojima se vrši revizija i ostalim interesnim grupama, već i za objektivnošću u bavljenju pitanjima i temama pod kontrolom.

Temeljno je da revizori budu neovisni i nepristrani, ne samo u zbilji već i svojim nastupom.

U svim pitanjima koja su vezana za revizioni rad, neovisnost revizora ne smije biti ugrožena osobnim ili vanjskim interesima. Neovisnost može biti ugrožena naprimjer, vanjskim pritiskom ili utjecajem na revizore, predrasudama koje revizori imaju o nekim pojedincima, pravnim subjektima, projektima i programima u kojima se vrši revizija; prethodnim uposlenjem u pravnom subjektu u kojem se vrši revizija; ili osobnim ili financijskim vezama koje mogu izazvati sukob lojalnosti ili interesa. Dužnost revizora je da se uzdrže od uključivanja u sva pitanja u kojima imaju interes.

U svim poslovima koje obavlja revizor neophodna je objektivnost i nepristranost, naročito u njihovim izvješćima, koja trebaju biti tačna i objektivna. Zaključci, mišljenja i izvješća trebaju stoga biti bazirani isključivo na pribavljenim i prikupljenim dokazima, a sukladno standardima revizije VIR-a.

Revizori će koristiti informacije koje im prezentira pravni subjekt u kojem se vrši revizija ili druge strane. Ove se informacije trebaju na nepristran način uzeti u obzir pri izražavanju njihovog mišljenja. Revizor takodjer treba prikupiti informacije o stavovima pravnog subjekta u kojem se vrši revizija kao i stavove drugih strana. Medjutim, na revizorov zaključak ne smiju utjecati ti stavovi.

Politička neutralnost

Veoma je bitno očuvati i stvarnu i predvidjenu političku neutralnost VIR-a. Stoga je bitno da revizori očuvaju svoju neutralnost u odnosu na politički utjecaj da bi izvršavali svoje revizorske aktivnosti na nepristran način. Ovo se odnosi na revizore, jer VIR-ovi usko suradjuju sa zakonodavnim organima, izvršnim ili drugim vladinim tijelima zakonom ovlaštenim za razmatranje izvješća VIR-ova.

Tamo gdje revizori poduzimaju ili žele poduzeti političke aktivnosti, moraju imati na umu efekat koji bi njihov angažman mogao imati ili bi se činilo da ima, na mogućnost nepristranog obavljanja njihove profesionalne dužnosti. Ako se revizorima dozvoli sudjelovanje u političkim aktivnostima oni moraju biti svjesni da te aktivnosti mogu dovesti do profesionalnog sukoba.

Sukob interesa

Kada se revizorima dopusti pružanje savjeta ili drugih usluga osim revizije, pravnom subjektu u kojem se vrši revizija, mora se voditi računa da ove usluge ne dovedu do sukoba interesa. Revizori naročito trebaju osigurati da takvi savjeti ili usluge ne obuhvate odgovornosti ili ovlaštenja upravnog tijela koja moraju čvrsto ostati uz rukovodno osoblje pravnog subjekta u kojem se vrši revizija.

Revizori trebaju štititi svoju neovisnost i izbjegavati moguće sukobe interesa odbijanjem poklona ili zahvala, što bi moglo utjecati ili izgledati da utječe na njihovu neovisnost i poštenje.

Revizori trebaju izbjegavati sve odnose sa upravom i osobljem pravnog subjekta u kojem se vrši revizija kao i sa drugim stranama koje mogu utjecati, kompromitirati ili ugroziti mogućnost revizora da rade ili izgledaju da rade neovisno.

Revizori ne trebaju koristiti svoju zvaničnu poziciju  u privatne svrhe i trebaju izbjegavati odnose koji bi mogli uključivati rizik od korupcije ili koji bi mogli dovesti do sumnje u njihovu objektivnost i neovisnost.

Revizori ne smiju koristiti informacije koje su dobili tijekom svog rada kao sredstvo kojim bi osigurali korist za sebe ili druge. Oni ne smiju otkriti informacije koje bi pružile drugim pojedincima ili organizacijama nefer ili nerazumnu prednost, niti smiju koristiti takve informacije kao sredstvo kojim bi naštetili drugima.

Poglavlje 4: Profesionalna tajnost

Revizori ne smiju otkrivati informacije dobivene tijekom procesa revizije trećim stranama, bilo usmeno ili pismeno, osim u svrhu ispunjenja VIR-ovih statutarnih ili drugih odgovornosti definiranih kao dio VIR-ovih normalnih procedura ili sukladno relevantnim zakonima.

Poglavlje 5: Kompetencija

Dužnost revizora je da se uvijek ponašaju na profesionalan način i da primjenjuju visoke profesionalne standarde u vršenju svog posla koji će im omogućiti kompetentno i nepristrano vršenje njihove dužnosti.

Revizor ne smije poduzeti bilo kakav rad za koji nije kompetentan.

Revizori trebaju poznavati i slijediti primjenjive standarde revizije, računovodstva i financijskog poslovanja, politike, postupaka i prakse. Isto tako, oni moraju dobro razumijeti ustavne, pravne i institucionalne principe i standarde koji rukovode poslovanjem pravnog subjekta u kojem se vrši revizija.

Profesionalni razvoj

Revizori trebaju primjenjivati dužnu profesionalnu pozornost u provodjenju i nadziranju revizije kao i prilikom pripremanja izvješća.

Revizori trebaju koristiti metode i prakse najveće moguće kvalitete u svojim revizijama.   U vršenju revizije i davanju izvješća, dužnost je revizora držati se temeljnih postulata i općeprihvaćenih revizijskih standarda.

Revizori imaju stalnu obvezu ažurirati i usavršavati  svoje sposobnosti koje se traže za izvršavanje njihovih profesionalnih odgovornosti.

Rječnik

Termini korišteni u ovom Etičkom kodeksu imaju isto tumačenje ili definiciju kao oni koji su korišteni u INTOSAI revizijskim standardima.