I           Uvod

Ured za reviziju želi da se zahvali Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne  i Hercegovine za ovu izuzetnu priliku da prezentira svoje razvojne potrebe i prijedloge mjera koje će ubuduće da obezbijede nesmetan, samoodrživ rad nezavisne revizione institucije.

Svrha je ovoga dokumenta da pruži Parlamentu jasna saznanja (razumijevanje) o razvojnim potrebama Ureda za reviziju. K tome bismo željeli da informiramo  Predstavnički dom o općim rezultatima dosada izvršenih revizija te ukratko damo našu procjenu situacije u okruženju, npr. javne uprave (administracije) BiH. Konačno, predlažemo jedan broj konkretnih mjera koje biste vi trebali da razmotrite.

Ured danas

Danas naš Ured koji ima 17 zaposlenih (osim GR i ZGR), od kojih 12 sa VSS i 5 sa SSS. Većina, njih 13, su direktno uključeni u aktivnosti revizije.

Prve smo revizije počeli krajem 2001., i otada smo izvršili reviziju godišnjih računa za 2000., 2001., a trenutno smo u završnoj fazi revizije godišnjeg obračuna za 2002.

Od uspostave Ureda primamo partnersku pomoć od SNAO (Švedskog državnog ureda za reviziju) u okviru ICB projekta (Projekta izgradnje institucionalnih kapaciteta) za tri revizione institucije u BiH.

Ovaj je Projekat sada u drugoj fazi implementacije, koja se sastoji od ispunjavanja većine najvažnijih razvojnih ciljeva - dosezanja održivih institucionalnih kapaciteta za finansijsku reviziju i kontrolu kvaliteta, reviziju učinka, međunarodnu saradnju, te upravljanje ljudskim resursima.

U isto vrijeme, izgradnja kapaciteta i jačanje revizionih institucija u BiH je segment šire aktivnosti međunarodne zajednice u BiH, pod nazivom Javna reforma uprave (administracije). Korištenjem institucionalnih kapaciteta Ureda za reviziju kao modernog sredstva, Parlament BiH će imati značajnu ulogu i uticaj na reformu javne uprave i procese demokratizacije u narednim godinama.

II            Razvojne potrebe u javnoj administraciji (upravi)

Opće

Odgovornost menadžmenta u javnoj administraciji nije na zadovoljavajućem nivou, što zahtijeva neophodne promjene kako bi se unaprijedio njezin rad. Tokom rada smo do sada primijetili veliki broj nedostataka u području upravljanja javnim finansijama, koji imaju direktan uticaj na efikasnost rada državnih institucija, kao i na povjerenje građana u institucije vlasti.

Većinu smo ovih nedostataka naveli u našim izvještajima o reviziji na osnovi kojih Parlament donosi zaključke, u svrhu eliminiranja ovih grešaka. Međutim zaključci Parlamenta i preporuke revizije nisu ispoštovane u dovoljnoj mjeri, tako da se već treću godinu za redom ponavljaju neke slabosti. Naše analize su pokazale da je to posljedica slabog angažmana menadžmenta institucija da uočene nedostatke otklone i izostanka praćenja (follow up) realizacije zaključaka od strane Parlamenta nakon usvajanja istih.

Sistemi internih kontrola

Već tri godine Ured za reviziju, u skladu sa svojim mandatom preporučuje, a Parlament donosi zaključak, o potrebi uspostavljanja sistema internih kontrola u državnim institucijama i uvođenja funkcije interne revizije u većim ministarstvima.  Uprkos tome, sistem internih kontrola nije uspostavljen na zadovoljavajućem nivou .

Praksa je pokazala da su interne kontrole osnovni preduslov za efikasan finansijski menadžment, a pod njima se podrazumijevaju sve mjere i procedure koje rukovodstvo svake institucije preduzima, neophodne  za postizanje ciljeva, zaštitu resursa i imovine i obezbjeđivanja poštivanja zakona, te tačno izvještavanje. Te mjere podrazumijevaju i preciznu podjelu odgovornosti i nadležnosti, razdvajanje dužnosti, planiranje, redovno izvještavanje kao i donošenje raznih pravila i procedura.

Propisi o nabavkama

Osim slabog sistema internih kontrola, dosta teškoća stvara i nepostojanje adekvatnog zakona o javnim nabavkama koji bi bio u skladu s evropskim standardima. Postojeći entitetski propisi i odluke koje je donijelo Vijeće ministara nisu ovo područje regulirali na odgovarajući način pa je ostavljen prostor za pojavu korupcije koja inače stvara loš imidž države i obeshrabruje toliko željene strane investicije. Ovakav zakonski okvir takođe otežava provođenje procesa revizije u oblasti javnih nabavki.

Ministarstvo finansija i trezora

Naglasili bismo da Ministarstvo finansija i trezora još uvijek ne djeluje u punom kapacitetu i u vezi toga, uočili smo nedostatke u slabom planiranju budžetskih rashoda i izvještavanju te nepostojanje neophodnih analiza i prijedloga za uštedama u budžetu.  Rad Ministarstva za finansije i trezor potrebno unaprijediti.

Reformske aktivnosti u toku

Aktivnosti na reformama koje su u toku predviđaju  donošenje niza zakonskih propisa  kojim bi se regulirali nezavisnost Ureda za reviziju i ojačao uticaj Parlamentarnih komisija nadležnih za reviziju.

U okviru šire reformske inicijative u području javne uprave (administracije) (Interresorne radne grupe) formirana je i Savjetodavna grupa koju pored predstavnika ureda za reviziju čine i predstavnici OHR, WB, SNAO i OSCE sa zadatkom da pripremi amandmane na zakone o reviziji koji bi obezbijedili jačanje kapaciteta i izgradnju samoodrživih institucija za reviziju. Cilj ove grupe je iniciranje dijaloga sa Parlamentom u jesen 2003. o neophodnim izmjenama postojećih zakona o reviziji.

III            Potrebe za razvojem Ureda za reviziju

Naša strateška vizija

Naše se strateško opredjeljenje zasniva na međunarodnim iskustvima i demokratskim načelima, dakle na postojanju jasne linije odgovornosti koja kreće od građana, ide preko parlamenta ka vladi i upravi. Jedna od glavnih zadaća parlamenta je obezbjeđivanje odgovornosti vlade.

Ured za reviziju je pridružen tom procesu tako što svojim radom pomaže, prije svega, Parlamentu, u ostvarivanju punog uvida i kontrole nad upravljanjem javnim sredstvima koji su povjereni izvršnoj vlasti i isto tako značajno doprinosi transparentnosti tog procesa.     

Uloga Ureda za reviziju je pomoći državi da razumno troši javna sredstva, zato je naša misija: ''Promovirati najviše standarde u finansijskom upravljanju i izvještavanju, pravilno vođenje javnih poslova i pozitivnu promjenu u pružanju javnih usluga''.

Na bazi ovih postavki formulirali smo i naše strateške ciljeve:

-          povećati odgovornost u potrošnji javnog novca;

-          obezbijediti transparentnost budžetske potrošnje;

-          obezbijediti informacije i preporuke Parlamentu i korisnicima budžeta koje će uticati na kvalitetnije upravljanje novcem i efikasniji rad institucija;

-          identificirati različita odstupanja od zakonskih normi radi preduzimanja odgovarajućih aktivnosti nadležnih institucija;

-          davanje preporuka za donošenje novih i dogradnju postojećih propisa radi stvaranja boljeg pravnog ambijenta.

Procjenjujemo da bi se realizacijom ovih ciljeva znatno ojačala uloga Parlamenta u njegovom nadzoru nad radom izvršne vlasti, a što je i njegova ustavna obaveza. Takođe, građani bi putem transparentnog procesa izvještavanja, imali uvid u rad Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine čime bi se povećala odgovornost u javnom sektoru i steklo veće povjerenje građana i stranih investitora u institucije vlasti.

Finansijska nezavisnost

Istaknuli bismo nepostojanje finansijske nezavisnosti što nas čini ovisnim o izvršnoj vlasti, a što je suprotno međunarodnim dokumentima koji reguliraju ovu oblast. To se u prvom planu odnosi na nepostojanje posebnog podračuna Ureda, već se sve transakcije vrše putem trezora koji je pod nadzorom izvršne vlasti.

Nadalje, u protekle tri godine Ured za reviziju je imao kontinuiran problem nedovoljnih finansijskih sredstava što je za posljedicu imalo usporen razvoj institucije.

Usporedo s tim, naš Ured je suočen i sa ograničenim uredskim prostorijama - smješteni smo na dvije lokacije što onemogućuje povećanje kapaciteta, te je zato neophodno iznalaženje trajnijeg rješenja za smještaj Ureda.

Naši prioriteti

Shodno našem strateškom opredjeljenju, željeli bismo da istaknemo sljedeće razvojne prioritete:

-          dalje jačanje kapaciteta u finansijskoj reviziji putem zapošljavanja dodatnog broja revizionog osoblja i organiziranja moderne obuke u saradnji sa RRV;

-          uvođenje/obuka i uspostavljanje odjela za reviziju učinka s ciljem širenja djelokruga rada Ureda i implementacije zakona o reviziji koji predviđa provođenje revizije učinka;

-          uspostava kontrole kvaliteta našeg rada u cilju poboljšanja efikasnosti i kvaliteta izvještaja za što je potrebno formirati jedinicu za kontrolu kvaliteta;

-          jačanje međunarodne saradnje na osnovi obaveza koje proističu iz članstva naše institucije u INTOSAI I EUROSAI koje podrazumijevaju učestvovanje u međunarodnim projektima, zajedničke aktivnosti revizije i druge aktivnosti;

-          razvijanje kapaciteta upravljanja ljudskim resursima prema zahtjevima modernog menadžmenta.

IV             Prijedlozi

Mjere u vezi jačanja Ureda za reviziju

Neophodno je zapošljavanje novog osoblja: 13 radnika do kraja 2005. godine i to 4 u 2003. godini, (prema postojećem budžetu), 6 u 2004. i 3 u 2005. godini. Ovaj broj zaposlenih predstavlja minimalan broj koji omogućava realizaciju ciljeva predviđenih našim strateškim planom.

Obezbijediti potrebna budžetska sredstva i to za 2003. godinu prema postojećem budžetu, a za 2004. i 2005. godinu u skladu sa razvojnim potrebama i povećanim aktivnostima Ureda, a u dogovoru sa parlamentarnim komisijama nadležnim za reviziju.

Obezbijediti radne prostorije u nekoj od zgrada u državnom vlasništvu ili putem zakupa prostorija do rekonstrukcije zgrade na Marijin dvoru. U slučaju zakupa, potrebno je obezbijediti dodatna sredstva koja, prema trenutnim tržišnim cijenama, iznose oko 200.000 KM godišnje.

Druge neophodne mjere

Da bi Ured za reviziju bio u stanju da što kvalitetnije izvršava svoje zakonske obaveze neophodno je da se jača njegova nezavisnost kroz izmjene i dopune pojedinih zakona. Takođe je potrebno da se jača uloga Parlamentarne skupštine i njenih komisija u nadziranju rada Vijeća ministara. Glavni instrument u rukama parlamentarnog nadzora trebaju da budu izvještaji Ureda za reviziju.

Namjeravamo, u okviru uspostavljene Savjetodavne grupe za unapređenje institucionalnog okvira VRI u BiH, tokom ove godine da predložimo Parlamentu izmjene sljedećih zakona:

-          Zakon o reviziji finansijskog poslovanja institucija BiH

-          Zakon o državnoj službi

-          Zakon o izvršenju budžeta.

Pored toga je veoma važno da Parlament, u što kraćem roku, usvoji Zakon o javnim nabavkama.

Neophodno je da Parlament zaduži Vijeće ministara da definira sveobuhvatan projekat uspostave sistema internih kontrola i interne revizije za budžetske korisnike. Takav bi projekat trebao da ima mjerljive ciljeve, definirane rokove, a realizacija treba da bude koordinirana od Ministarstva finansija i trezora BiH.

Takođe bismo željeli da naglasimo potrebu za uspostavom redovne komunikacije između Ureda i parlamentarnih komisija u vezi definiranja razvoja Ureda kao i saradnje u definiranju potreba javne potrošnje.

Broj:

Sarajevo, 15.7.2003.

GENERALNI REVIZOR 
Mr.sc. Ivan Miletić